ZAŠTO POSJETITI ROVINJ
Blizina mora, ljepota prirode
Rovinj gradić u Hrvatskoj, na zapadnoj obali Istre, na 45° 01′ geografske širine i 13° 38′ geografske dužine istočno od Greenwicha. Jedan je od devet gradova u Istarskoj županiji koja pokriva gotovo cijeli istarski poluotok, i čija površina iznosi 2.815,09 km2 ili 5% Republike Hrvatske.
Prema popisu stanovništva 1991., Istarska županija broji 204.346 stanovnika u 71.185 domaćinstava, gustoća naseljenosti je 73 st./km2 a prosječan broj članova u obitelji je 2,87. Od navedenog broja stanovnika 158.726 su katolici.
Prema popisu stanovništva 1991., Istarska županija broji 204.346 stanovnika u 71.185 domaćinstava, gustoća naseljenosti je 73 st./km2 a prosječan broj članova u obitelji je 2,87. Od navedenog broja stanovnika 158.726 su katolici.
Županijski centar je Pazin, dok je najveći grad Istarske županije Pula kao turističko, kulturno i gospodarsko središte.
Poljoprivreda uz ribarstvo podmiruje sve županijske potrebe, a turizam je osnovna gospodarska djelatnost s 205.000 turističkih postelja, što čini 28% hrvatske ponude. Istra je čudesno lijepa. Ljepotu nalazimo u sjaju prapovijesnih gradina, antičkih spomenika, u srednjovjekovnim gradićima, u pejsažima, moru, ljudima, selima i gradovima. Rovinj, prelijep gradić, biser Istarskog poluotoka, sa burnom poviješću i prekrasnom sadašnjošću. Stari dio naselja leži na poluotoku, a grad se prvi put spominje pod nazivom Ruigno, Ruvigno, Ruginio u Cosmographiji Anonimnog Ravenjanina koji nam daje prikaz Istre u IV. i V. st.
Poljoprivreda uz ribarstvo podmiruje sve županijske potrebe, a turizam je osnovna gospodarska djelatnost s 205.000 turističkih postelja, što čini 28% hrvatske ponude. Istra je čudesno lijepa. Ljepotu nalazimo u sjaju prapovijesnih gradina, antičkih spomenika, u srednjovjekovnim gradićima, u pejsažima, moru, ljudima, selima i gradovima. Rovinj, prelijep gradić, biser Istarskog poluotoka, sa burnom poviješću i prekrasnom sadašnjošću. Stari dio naselja leži na poluotoku, a grad se prvi put spominje pod nazivom Ruigno, Ruvigno, Ruginio u Cosmographiji Anonimnog Ravenjanina koji nam daje prikaz Istre u IV. i V. st.
Grad Rovinj ima, prema popisu 1991., 12.910 stanovnika od čega 1.761 pripadnika talijanske nacionalne zajednice.
Klima je mediteranska. Prosječna temperatura siječnja je 4,8°C a srpnja 22,3°C. Srednja godišnja temperatura iznosi 16°C.
Temperatura mora je od sredine lipnja do sredine rujna viša od 20°C. Srednja godišnja temperatura mora je 16,6°C.
Prosječno osunčavanje, izraženo u satima, iznosi 2.393,3. Od sredine svibnja do sredine rujna sunce sija dnevno duže od 10 sati.
Godišnje padne 940 mm kiše a godišnji prosjek vlage iznosi 72%. Vegetacija je suptropska. Područje grada Rovinja graniči s općinama Bale, Kanfanar, Sv. Lovreč i Vrsar.
U Rovinjskom arhipelagu nalazi se 22 otočića od kojih, Sv. Andrija i Sv. Katarina kao najveći i najljepši. Posebno vrijedni i zaštićeni objekti prirode, specijalni rezervati na području Rovinja su: otoci i priobalno područje od otočića Sv. Ivana do Dvije sestrice, more i podmorje Limskog kanala i dio Limske drage, park šuma “Punta Corrente”, močvara Palud, Romualdova pećina na južnoj strani Limskog kanala i kamenolom “Cave di Monfiorenzo” svojevrstan geološki “spomenik prirode”.
Klima je mediteranska. Prosječna temperatura siječnja je 4,8°C a srpnja 22,3°C. Srednja godišnja temperatura iznosi 16°C.
Temperatura mora je od sredine lipnja do sredine rujna viša od 20°C. Srednja godišnja temperatura mora je 16,6°C.
Prosječno osunčavanje, izraženo u satima, iznosi 2.393,3. Od sredine svibnja do sredine rujna sunce sija dnevno duže od 10 sati.
Godišnje padne 940 mm kiše a godišnji prosjek vlage iznosi 72%. Vegetacija je suptropska. Područje grada Rovinja graniči s općinama Bale, Kanfanar, Sv. Lovreč i Vrsar.
U Rovinjskom arhipelagu nalazi se 22 otočića od kojih, Sv. Andrija i Sv. Katarina kao najveći i najljepši. Posebno vrijedni i zaštićeni objekti prirode, specijalni rezervati na području Rovinja su: otoci i priobalno područje od otočića Sv. Ivana do Dvije sestrice, more i podmorje Limskog kanala i dio Limske drage, park šuma “Punta Corrente”, močvara Palud, Romualdova pećina na južnoj strani Limskog kanala i kamenolom “Cave di Monfiorenzo” svojevrstan geološki “spomenik prirode”.
